I ove godine bili smo srebrni sponzor IOT Foruma, poslovno tehnološke konferencije koju već šestu godinu organizira informatički časopis Bug. Događaj se bavi najnovijim trendovima i aktualnostima iz svijeta tehnologija interneta stvari. Glavna tema bila je sinergija koja nastaje istodobnom primjenom interneta stvari i umjetne inteligencije. Zaključeno je da umjetna inteligencija uvećava vrijednost tehnologija interneta stvari no njihova zajednička primjena poseban je izazov koji, ako se svlada uspješno, rezultira iznimnim kako tehnološkim tako i poslovnim rezultatima.
U poslovnom smislu, riječ je prilici vrijednoj više stotina milijardi dolara, naglašeno je na IoT forumu. Vrijednost poslova generiranih tehnologijama interneta stvari prošle godine dosegnula je iznos od 102,35 milijardi američkih dolara, a analitička kuća Statista procjenjuje da će ta vrijednost do 2030. porasti na 508,25 milijardi dolara, uz godišnji rast od veći od 22 posto. Istodobno, prihod od softvera umjetne inteligencije porasti će s desetak milijardi dolara 2018. na više od 126 milijardi dolara 2025.
Manje tehnike, više vrijednosti
O poslovnoj vrijednosti tehnologija interneta stvari govorio je i naš izvršni direktor, Ranko Režek, koji je sudjelovao i u raspravi na okruglom stolu IoT Foruma. Naglasio je kako današnjeg kupca tehnologija ne zanimaju tehničke pojedinosti: o kojoj mreži se radi, koje se senzore koristi, već što je dodana vrijednost koju primjenom interneta stvari dobiva. Ključno je korisniku dobro objasniti vrijednost koju dobiva za novac koji ulaže u IoT rješenje. Pri tome, bitno je tko je korisnik IoT projekta. Primjerice, ako je korisnik građanin kojem Plinara kaže da će mu ugraditi pametno brojilo i da ga to košta pet eura mjesečno, on to može, ali i ne mora uzeti. Ako je korisnik tvrtka ili neka organizacija poput tijela lokalne samouprave, on će investirati samo u ono što mu donosi vrijednost za uloženi novac, a ta vrijednost mora biti što jasnije prezentirana.
INA je dobar primjer. U Hrvatskoj imamo više od stotinu bušotina nafte i plina. Te instalacije rade na staroj opremi koja se nadzirala fizičkim obilaskom. Što je uzimalo dosta vremena. Mi smo im predložili rješenje koje im je omogućilo daljinsko praćenje svih bušotina, to sad radi jedan čovjek iz jednog ureda, kaže Ranko.
IoT startupi u Hrvatskoj
Ranko se osvrnuo i na IoT startup scenu u našoj zemlji. U Hrvatskoj ima dosta startup tvrtki koje se žele baviti IoT industrijom, međutim, malo ih uspijeva napraviti konkretan proizvod, a zahtijevaju dosta vremena i resursa od nas koji bismo im trebali pomoći. Ideja ima raznih, a najčešće su to tek replikacije već postojećih rješenja koje onda oni pokušavaju napraviti još boljima za manje novaca i u tome često ne uspijevaju jer mnogi među njima zapravo ne shvaćaju složenost IoT projekta. Stvaranje novih projekata ovisi o tome koliko je netko kreativan, ali važne su i vještine komercijalizacije, a u tome su domaći IoT startupi deficitarni. Mnogi od njih ne znaju što znači nabaviti veću količinu čipova, kako napraviti (izliti) kućište, nije im posve jasno koliko će biti veliki troškovi proizvodnje prve serije uređaja koji su osmislili. Kako troškove toliko sniziti da sve to bude isplativo, itd. Uz to, u Hrvatskoj imamo IoT startupe koji bi htjeli sami razviti svoju platformu. Sad u našoj zemlji imamo desetak takvih platformi. Čemu? Zašto se ne udruže, ili bar specijaliziraju? Ne. Svi žele imati svoju IoT platformu.
Nova platforma, nova tržišta, novi ljudi
Ranko je sudionike upoznao i s transformacijom IoT Net Adrije i situacijom sa Sigfox mrežom. Tu tvrtku kupio je partner iz Singapura, Unabiz. Provedena je opsežna reorganizacija poslovanja (operativni troškovi smanjeni su za čak 60 posto) ali i same filozofije kojom se nastupa prema tržištima: Sigfox se preusmjerio s tehnologije izravno na kupca. Uz to, tvrtka je dokapitalizirana do vrijednosti od 50 milijuna dolara kapitala, što je izazvalo interes novih ulagača u IoT. Privučeni su i novi talenti, stručnjaci iz IoT i drugih tehnoloških industrija. Unabiz se širi i na zemlje u kojima Sigfox nije bio prisutan. Potpuno je promijenjen i odnos prema partnerima kojima se sada pomaže u svemu što im je potrebno. Nastavljen je i rast mreže - sada je u njoj 1,6 milijuna novih uređaja, a ukupan broj povezanih objekata veći je od 11,4 milijuna. Stvorena je nova platforma, nazvana UnaConnect. Riječ je o tehnološki agnostičnoj platformi za upravljanje podacima koja u sebi obuhvaća deset komunikacijskih mreža (Sigfox, NB-IoT, LorIoT, itd.).
Vaučeri za digitalizaciju – prilika za IoT
Otvoren je i pristup novim tržištima (Kina, Amerika) partnerstvom s LoraWAN operaterima. Svaki operater koji radi na nekoj od deset IoT mreža može se spojiti na mreže svih drugih operatera koji rade na nekoj od drugih od tih deset mreža. Otvaranjem kodova softverske biblioteke Sigfox uređaja ubrzana je i tehnološka konvergencija i omogućena lakša interoperabilnost između raznih IoT protokola. Pogledajte: www.unabiz.com/use-cases
Fokus je važan, zato su nam ključne vertikale komunalije, opskrbni lanci, logistika, sigurnost, zgradarstvo, kaže Ranko.
Zaključno, u svom izlaganju, kao novu priliku za razvoj domaćeg tržišta za tehnologije interneta stvari Ranko je naveo Vaučere za digitalizaciju - svaka tvrtka koja želi implementirati neko IoT rješenje može dobiti 60 posto sredstava možete bez povratno. IoT Net Adria je izlistani dobavljač za vaučere.
